Pages
-
-
Biologija kitova zubana, podred Odontoceti
-
Petar Ćurlin Kitovi, red Cetacea, dijele se na podred Mysticeti, kitovi usani i Odontoceti, kitovi zubani ovisno o građi usnog aparata. Kitovi usani su pelagične životinje koje se hrane planktonom i ribom. Umjesto zubi imaju usi ili rožnate ploče pričvršćene za rubove gornje čeljusti. Kitovi zubani su karnivorne životinje. U čeljustima sadrže velik broj jednostavnih stožastih zuba za hvatanje i pridržavanje plijena. Kitovi žive u visoko organiziranim jatima, a od svih morskih sisavaca...
-
-
Biologija termita
-
Valentina Brkan Termiti (Isoptera) su zadružni kukci koji grade termitnjake. Unutar termitnjaka, kao i svi drugi kukci, termiti žive u organiziranim zajednicama. Te zajednice (kolonije) su podijeljene po funkciji, strukturi i ponašanju u grupe. Tri glavne grupe (kaste) su one reproduktivnih jedinki (kraljica i kralj) te sterilnih oblika (radnika i vojnika). Unutar kolonije, svaka kasta ima svoju ulogu, a međusobna komunikacija kemijskim ili mehaničkim signalima omogućava dobro funkcioniranje...
-
-
Biologija tumorskih stanica
-
Marina Šantić Karakteristika svih somatskih stanica je njihov ograničeni životni vijek te regulirana proliferacija, diferencijacija i preživljavanje što je potrebno da bi organizam mogao funkcionirati. Kao posljedica djelovanja unutrašnjih i vanjskih faktora na organizam i zbog nepravilne regulacije kontrolnih mehanizama, stanice dobivaju nove biološke osobine odnosno maligni fenotip. Tumorske stanice imaju svojstvo klonalnosti što znači da tumor nastaje nekontroliranom proliferacijom jedne...
-
-
Biološka aktivnost karotenoida i njihova uloga u zdravlju čovjeka
-
Matea Debeljak Karotenoidi su žuti, narančasti i crveni biljni pigmenti široko rasprostranjeni u prirodi. Danas
ih je identificirano preko 600 vrsta, a najpoznatiji i najzastupljeniji u prehrani su β- i α-karoten, likopen, zeaksantin i lutein. Spadaju u skupinu tetraterpena, a njihova struktura daje
im specifičnu protektivnu ulogu kako kod biljaka tako i kod ljudi. Zahvaljujući sustavu
konjugiranih dvostrukih veza, karotenoidi su moćni antioksidansi. Antioksidacijska aktivnost
karotenoida...
-
-
Biološke karakteristike i prehrambeni značaj masline (Olea europaea L.)
-
Katarina Žura Maslina, Olea europaea L., suptropska je zimzelena biljka iz porodice maslina (Oleaceae),
rasprostranjena diljem Sredozemlja. Stablo masline je nepravilnog grananja i s kuglastom
krošnjom, listovi su kožasti, parni i nasuprotno raspoređeni, a cvjetovi bijeli i skupljeni u cvat
nalik grozdu. Plodovi su kod različitih sorti različita oblika, boje, veličine i sadržaja ulja. Svaki
dio biljke čovjek od davnina koristi u različite svrhe: plodove za jelo, drvo za ogrjev i izradu
...
-
-
Biološke osobine roda Allium
-
Ivana Plazonić Allium je rod jednosupnica, a pripadaju mu vrste koje su vrlo važne u prehrani te u dekorativne svrhe. Ovom rodu pripadaju vrste Allium cepa L., Allium sativa L., Allium porrum L., Allium alfatunense L., Allium ascalonicum L. i brojne druge. Prvi je te vrste opisao Linnaeus. One se ne razlikuju mnogo po načinu uzgoja kao ni po vanjskoj morfologiji. Sve su zeljaste trajnice s cvjetovima u okruglastom cvatu i adventivnim korijenjem. Uzgajaju se najviše...
-
-
Biološke promjene eukariotske stanice tijekom virusne infekcije
-
Vanna Miloš Virusi su obligatni, unutarstanični paraziti građeni od nukleinske kiseline (DNA ili RNA) i proteinske kapside, dok je lipidna ovojnica koju neki virusi posjeduju porijeklom od domaćinske stanice. Virusi ne posjeduju metabolizam, stoga svi koraci virusnog replikacijskog ciklusa ovise o stanici domaćina koju virus inficira. Dobro su adaptirani na stanicu domaćina i koriste brojne stanične mehanizme koji u stanici imaju ulogu u metaboličkim putevima, transportu tvari, replikaciji genoma...
-
-
Biometrija pri prepoznavanju lica
-
Brigita Vodanović Širok spektar sustava zahtijeva pouzdane načine osobnog prepoznavanja kako bi se potvrdio
ili utvrdio identitet pojedinca koji zahtijeva njihove usluge. Tehnike identifikacije temeljene
na biometriji koje koriste fiziološke karakteristike ili karakteristike ponašanja postaju sve
popularnije u usporedbi s tradicionalnim tehnikama temeljenim na tokenima ili znanjem kao
što su identifikacijske kartice, lozinke itd. Zbog svog beskontaktnog i neinvazivnog procesa
jedna od...
-
-
Biometrijske osobine kokota bijelca (Chelidonichthys cuculus, Linneaus, 1758) u Jadranskom moru
-
Mia Knezović U radu je analizirano 100 jedinki kokota bijelca iz područja Jadrana te su im opisane morfometrijske i merističke osobine. Ukupno je analizirano 14 klasičnih morfometrijskih i pet merističkih tjelesnih osobina značajnih da davanje opisa populacije vrste reda Scorpaeniformes. Klasične morfometrijske osobine su izmjerene pomoću ihtiometra i pomične mjerke. Ukupna dužina analiziranih jedinki bila je u rasponu od 15,5 - 26,9 cm. Istražene su promjene dužina morfometrijskih osobina...
-
-
Biometrijske osobine trlje blatarice Mullus barbatus (Linneaus, 1758) u Jadranskom moru
-
Ivana Bago U radu je analizirano 70 jedinki s područja istočnog Jadrana i opisane su morfometrijske i merističke osobine. Morfometrijske osobine su izmjerene pomoću ihtiometra i pomične mjerke. Ukupna dužina analiziranih jedinki kretala se u rasponu od 12,7 do 16,1 cm. Proučavane su promjene dužina morfometrijskih osobina ribe u odnosu na promjenu ukupne tjelesne dužine i u svim slučajevima se pokazao linearan odnos. Merističke osobine su bile: D1 = VII / VIII; D2 = I + 8; A = II + 6; V = I...
-
-
Biometrijske osobine ugotice, Trisopterus minutus (Linneaus, 1758) u Jadranskom moru
-
Ana Vrdoljak U radu je analizirano 60 jedinki s područja istočnog Jadrana i opisane su morfometrijske i merističke osobine. Morfometrijske osobine su izmjerene pomoću ihtiometra i pomične mjerke. Ukupna dužina analiziranih jedinki kretala se u rasponu od 20,1 do 27,1 cm. Proučene su promjene dužina morfometrijski osobina ribe u odnosu na promjenu ukupne tjelesne dužine. Merističke osobine su bile: D1 = 11-12; D2 = 19-20; D3 = 15-16, A1 = 28-30; A2 = ...
-
-
Biomineralizacija u morskim organizmima
-
Mate Lekšić Biomineralizacija je složen skup biokemijskih i fizioloških procesa pomoću kojih živi organizmi stvaraju čvrste strukture - biominerale. U morskim organizmima procesi biomineralizacije započinju u ranim embrionalnim razvojnim stadijima, odvijaju se tijekom čitavog životnog ciklusa, a očituju se u kalcifikaciji, dekalcifikaciji i polimorfnim promjenama minerala u tkivima, ljušturama ili skeletima. Proces biomineralizacije ovisi o unutarnjoj aktivnosti organizma, te utjecajima...
Pages
