Naslov Kolaboracija učenika tijekom istraživačkog učenja o tlu na nastavi prirode Naslov (engleski) Collaboration of students during research-based learning about soil in the Science class Autor Marina Balažinec Mentor Ines Radanović (mentor)Član povjerenstva Mirko Ruščić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Irena Labak (član povjerenstva)Član povjerenstva Ivana Bočina (član povjerenstva)Član povjerenstva Anna Alajbeg (član povjerenstva)Član povjerenstva Mirela Sertić Perić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2025-01-20, Hrvatska Znanstveno / umjetničko INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 37 - Obrazovanje Sažetak Cilj istraživanja bio je ispitati prednosti i probleme primjene istraživačkog kolaborativnog učenja u nastavi Prirode kod učenika petih razreda osnovne škole. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1340 učenika. U eksperimentalnoj skupini učenici su učili uz istraživačko kolaborativno učenje, a njihovo se učenje uspoređivalo s učenjem učenika koji su učili standardnim istraživačkim učenjem bez kolaboracije te učenicima poučavanim tradicionalno uz pokuse. Osnovna hipoteza glasila je: Učenici koji su sudjelovali u istraživačkom kolaborativnom učenju ostvarit će u rezultatima provjere usvojenosti ishoda učenja obrađivanih nastavnom temom vezanom uz tlo, značajno bolje konceptualno razumijevanje u odnosu na učenike koji su sudjelovali u istraživačkom učenju i tradicionalnom poučavanju uz pokuse. Za potrebe istraživanja izrađeno je sedam radnih listića, priručnik za nastavnike, šest pisanih priprema za nastavu, pet anketa i pisana provjera znanja. Učenici eksperimentalne skupine smatraju da kolaborativno učenje posebno utječe na njihovu motivaciju, komunikacijske vještine i suradničke sposobnosti te su iskazali veće korištenje strategija organizacije, kritičkog mišljenja, traženja pomoći i metakognitivne samoregulacije tijekom učenja, zadovoljstvo ozračjem na nastavi i učiteljevom podrškom od ostalih učenika. U pisanoj provjeri znanja učenici eksperimentalne skupine ostvarili su bolje rezultate u dva od tri provjeravana ishoda, bolje su rješavali zadatke viših kognitivnih razina i zadatke koji su provjeravali epistemičko znanje od ostalih učenika. Učitelji kao pozitivne strane kolaboracije navode motivaciju učenika i razvoj komunikacijskih vještina. Kao negativne strane ističu opsežne pripreme za takav oblik nastave. Primijetili su kako učenici najviše problema imaju sa kognitivnim aktivnostima te im najveće probleme stvara pojava socijalnog lijenjenja.. Može se zaključiti kako kolaborativno učenje pozitivno utječe na stav učenika o takvom obliku učenja, ozračju na nastavi, učiteljevoj podršci tijekom nastave i korištenju strategije. Kolaborativno učenje daje bolje rezultate od istraživačkog učenja bez kolaboracije kada se prilikom rješavanja zadataka primjenjuju grafički organizatori ili crteži. Ishodi učenja ostvaruju se kvalitetnije uz kolaborativno učenje, ali samo kada su učenici upoznati s principima takvog učenja. Kolaborativno učenje pozitivno utječe na rješavanje zadataka viših kognitivnih razina te usvajanje epistemičkog i proceduralnog znanja.
Sažetak (engleski) The aim of the research was to examine the advantages and problems of collaborative research-based learning in Science classes. The sample consists of 1340 eleven-year-old students. Collaborative research-based learning was compared with the research-based learning without collaboration and traditionally learning with experiments. The basic hypothesis was: Students who participated in collaborative research-based learning will achieve a statistically better conceptual understanding of topics related to soil, compared to students who participated in research-based learning and traditional learning with experiments. For the purposes of the research, seven worksheets, a manual for teachers, six lesson plans, five surveys and a written knowledge test, were created. The students of the experimental group expressed a positive attitude towards collaborative learning and believed that it affects their motivation, communication skills and collaborative abilities. Students who learned collaboratively, most of all students, used the strategies of organization, critical thinking, help seeking and metacognitive self-regulation during learning. They also showed better epistemic knowledge compared to the students in the control group and performed better on cognitive level II and III tasks than the students who were exposed to traditional learning. They also performed better on second-level cognitive tasks than the students exposed to research-based learning. Teachers point out student motivation and development of communication skills as positive sides of collaboration, and teacher’s extensive preparations, as negative aspects of collaborative learning. They observed that students face the greatest challenges with cognitive tasks, with social loafing being the most significant issue. Despite all the obstacles, teachers would like to implement this form of learning in the future because they see that it has a positive effect on student motivation and communication and collaboration skills.
Ključne riječi
strategije učenja
razredno ozračje
suradničke kompetencije
motivacija
Ključne riječi (engleski)
learning strategies
classroom climate
collaborative competences
motivation
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:166:104530 Studijski program Naziv: Istraživanje u edukaciji u području prirodnih i tehničkih znanosti Vrsta resursa Tekst Opseg 207 str. ; 30 cm Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2025-02-03 12:29:09
