Sažetak | Krvne stanice su sastavni dio naše krvi. Osnovna podjela krvnih stanica je na eritrocite, trombocite i leukocite. Svaka od ovih skupina ima jako važnu ulogu u našem organizmu. Eritrociti vrše izmjenu plinova između stanica i okoline i daju boju krvi zahvaljujući hemoglobinu kojeg imaju u svojoj strukturi. Trombociti imaju glavnu ulogu u zgrušavanju krvi, a leukociti su zaduženi za imunitet. Različite uloge postižu diferencijacijom od zajedničke preteče stanice. Tijekom embrionalnog života one nastaju iz pluripotentne matične stanice u fetalnoj jetri ili žumanjčanoj vreći, a nakon rođenja svoje stvaranje nastavljaju većinom u koštanoj srži. Proces stvaranja krvnih stanica u koštanoj srži naziva se hematopoeza. Taj proces je reguliran hormonima. Međutim, kada ta regulacija izmakne kontroli javljaju se poremećaji u koncentraciji krvnih stanica što u konačnosti ima za posljedicu razne bolesti, kao što su anemija, leukemija, tromboza i druge. Kako bi spriječio bolesti koje nisu genetski uzrokovane ili potaknute poremećajem u hormonskoj regulaciji, već one koje su posljedica ulaska virusa ili nekog drugog stranog organizma kao što su bakterije, organizam je razvio imunološki sustav. Postoje dvije vrste imunološkog sustava, prirođena i stečena imunost. Prirođena (urođena) ili nespecifična otpornost djeluje bez prethodnog kontakta s određenim antigenom. Ona se temelji na fizikalnim i kemijskim barijerama kao što su koža i sluznica te na staničnim mehanizmima obrane gdje glavu ulogu imaju fagociti i makrofagi. Na tu imunost, samo u kralješnjaka, razvila se stečena (adaptivna) imunost. Ona se javlja kao posljedica imunološke reakcije u kojoj središnju ulogu imaju limfociti. S obzirom na vrstu limfocita koji sudjeluju u imunološkoj reakciji, stečenu imunost dijelimo na humoralnu (limfociti B) i imunost posredovanu stanicama (limfociti T). Osnovna je razlika je ta da se tijekom imunološke reakcije, aktivirani limfociti T otpuštaju cijeli u limfu, a prethodno aktivirani limfociti B otpuštaju protutijela. Međutim, kada imunološki sustav pretjerano reagira, tj. počne proizvoditi veliku količinu protutijela na tvari koje inače nisu štetne dolazi do pojave alergija. Alergije mogu biti posljedica raznih alergena i lokalizirati se u različitim tkivima. Najučestalije alergijske reakcije su astma, peludna hunjavica i urtikarija. |