Motivacija za rad bila je razvijanje jednostavne metode dobivanja prostorno uređenih zlatnih grozdova, te proučavanje njihovih površina i visina pri različitim temperaturama kako bismo ustvrdili koji od njih bi mogli pronaći primjenu. Prvi dio rada posvećen je objašnjavanju osnova fotolitografije, skenirajućeg elektronskog mikroskopa (SEM) te mikroskopa atomskih sila (AFM). Nakon upoznavanja s eksperimentalnih uređajima i tehnikama, predstavljamo jednostavnu metodu dobivanja prostorno uređene mreže zlatnih mikro- i nanogrozdova na silicijskoj podlozi. Silicij je bio ugrijan na temperaturu od T=600 °C u trajanju od t=10 min kako bi se stvorio 5 nm debeo sloj silicijevog dioksida (\(SiO_2\)). Prisustvo \(SiO_2\) pogodovalo je vezanju zlata za površinu. Na silicijeve smo pločice zatim nanijeli tanki sloj pozitivnog fotorezista. Poviše je rezista bila postavljena litografska maska sa željenim uzorkom. Rezist je potom bio osvijetljen svjetlom valne duljine λ=365 nm, što čini dio rezista lakše topljivim u razvijaču. Nakon razvijanja, u rezistu je ostao uzorak linija debljine 2 µm s 2 µm razmaka između njih. Onda smo nanijeli sloj zlata debljine 10 nm rasprašenjem te uklonili preostali rezist. Tako dobiveni uzorci užareni (eng. thermal annealing) su pomoću peći. Žarenje se izvodilo na dva načina. U prvome se držalo stalno vrijeme žarenja i mijenjala se temperatura, dok se u drugome temperatura držala konstantnom, a vrijeme žarenja mijenjalo. Nakon žarenja na površini silicija formirani su i ostaju zlatni mezogrozdovi. Površina tako dobivenih uzoraka promotrena je pomoću SEM-a i AFM-a. Slike dobivene SEM-om obrađene su uz pomoć računalnog programa ImageJ, dok su slike dobivene AFM-om obrađene pomoću Gwyddiona. EDX analizom je pokazano da se strukture na površini silicija zaista sastoje od zlata. Iz rezultata uočavamo da se grozdovi počinju formirati tek pri temperaturi od T=800 °C, kada je vrijeme žarenja t=1 h, te nakon t=2 h, kada je temperatura žarenja T=600 °C. Pojačano isparavanje uočeno je pri temperaturama većim od 1100 °C. Također, na SEM slikama može se primijetiti da grozdovi nastali pri temperaturama T=800 °C i T=1000 °C, te i oni nastali pri 600 °C nakon 12 h žarenja, imaju plosnatu gornju plohu. Pri temperaturi T=1000 °C, grozdovi poprimaju oblik šesterokuta s izrazito ravnim stranicama. Uzrok tome je što se atomi zlata slažu u plošno centriranu kubičnu rešetku. Struktura šesterokuta i plosnata gornja ploha ukazuju na to da bi grozdovi mogli biti pogodni za primjenu u biosenzorici. Na kraju razmatramo poteškoće s kojima smo se susreli prilikom pripreme i analize uzoraka te za nastavak rada predlažemo primjenu grozdova zlata u biosenzorici.