Pages
-
-
Lorentzov oscilator
-
Žana Sokić Lorentzov oscilator je model prikaza veze elektrona i jezgre atoma na analogan način prikazu mase na opruzi. Elektron, kao čestica male mase, vezan je ''oprugom'' za jezgru atoma koja je puno veće mase od njega. Djelovanjem vanjskog električnog polja, sila na elektron i jezgru atoma ih ''produžuje'' ili ''razvlači'' te time naš problem na atomskoj razini postaje vrlo sličan problemu mase na opruzi koji intuitivno možemo zamisliti. Hendrik Antoon Lorentz, dobitnik Nobelove...
-
-
MVC arhitektura u razvoju web aplikacija
-
Anđelo Jurišić Cilj ovog završnog rada bi bio prikazati razvoj web aplikacije kroz MVC arhitekturu
u ASP.NET Core okviru. Tema aplikacije je webshop mobilnih uređaja. Korisnici
ulaskom na aplikaciju imaju mogućnost pregleda početne stranice na kojoj su
proizvodi, opciju filtriranja po kategoriji uređaja te eventualno dodavanje neke od
njih u košaricu. Ukoliko se odluče za kupnju imaju mogućnost prijave i registracije.
S druge strane aplikaciji može pristupiti i administrator koji osim...
-
-
Magnetska svojstva materijala
-
Valentina Majpruz Osnova nastanka magnetizma leži u atomu, te se u objašnjenje polazi od Bohrova modela atoma. Svaki elektron u atomu ima magnetski moment koji ima porijeklo iz dva izvora. Prvi je povezan sa orbitalnim momentom oko jezgre, a drugi magnetski moment potječe od spina elektrona. Magnetsko ponašanje materijala je određeno rasporedom elektrona unutar atoma i međusobnim položajem atoma, tj. njihovim međusobnim utjecajima. Makroskopska veličina koja opisuje stupanj magnetizacije materijala...
-
-
Makroskopske i mikroskopske značajke gonada bežmeka, Uranoscopus scaber (Linnaeus, 1758)
-
Krešimir Periša Bežmek, Uranoscopus scaber (Linnaeus, 1758) je jedini predstavnik porodice Uranoscopidae u Jadranskom moru. Zabilježen je u kanalima sjeveroistočnog i srednjeg Jadrana kao i u području otvorenog Jadrana. Jedinke bežmeka za ovo istraživanje ulovljene su u razdoblju od svibnja do kolovoza 2018. godine na području srednjeg Jadrana. Raspon ukupne dužine tijela analiziranih jedinki iznosio je od 15,1 cm do 29,2 cm, a masa od 54 do 479 g. Srednja dužina tijela iznosi 20,52, a srednja masa...
-
-
Makrozoobentos u određivanju kvalitete krških tekućica
-
Pavla Perišić Makrozoobentos označava zajednicu vodenih beskralježnjaka makroskopskih veličina, a
koristi se kao biološki element procjene ekološkog stanja i kakvoće vode. Svako narušavanje
ekosistema organskim, anorganskim, biološkim tvarima ili fizičkim djelovanjem, uzrokuje
promjenu kemijskog i fizičkog stanja vode, koja se očituje u promjenama u načinu života
makrozoobentosa. Krški je teren pogodan za formiranje vodonosnika u kojima se zadržavaju
zalihe vode, a istraživanja...
-
-
Mali vjetroagregati
-
Matijas Salapić Cilj ovog završnog rada je temeljito upoznavanje sa malim vjetroagregatima te svim ključnim konceptima koje je nužno poznavati za shvaćanje rada i implementaciju jednog vjetroagregata. Pored malih vjetroagregata spomenute su i ostale izvedbe uključujući i velike vjetroagregate te njihove prednosti i nedostatci u odnosu na male vjetroagregate. Dakle koncepti koji su spomenuti u ovom radu su: aerodinamika vjetroagregata odnosno utjecaj sila na vjetroagregat te prikaz iz cjelokupnog...
-
-
Malnutricija kod djece
-
Vanessa Ivana Peričić Malnutricija u djece najčešće je povezana s kalorijskim deficitom ili s nedostatkom specifičnog nutrijenta, drugim riječima, povezana je s pothranjenosti, iako u širem smislu uključuje i preuhranjenost. Pothranjenost se kod djece povezuje s dvjema bolestima, kvašiorkorom i marazmom, za koje se smatra da mogu bit uzrokovane nedostatkom različitih tipova nutrijenata. Majka je primarni izvor nutrijenata za dijete, pa se naglašava njezina uloga u psihičkom i fizičkom zdravlju djeteta...
-
-
Mapiranje zaraze koronavirusom u Hrvatskoj
-
David Živaljić Cilj ovog rada je bio otkrivanje županija u Hrvatskoj visokog rizika od zaraze koronavirusom u prvoj polovini 2021. godine uz pomoć metoda prostorne statistike. U svrhu procjene rizika od zaraze koristimo standardizirani omjer smrtnosti, te tri različita empirijska Bayesova procjenitelja. Za procjenu smrtnost nam je poslužila stopa smrtnosti. Takoder, promatramo utjecaj raznih kovarijabli na mortaitet. Dolazimo do sljedećeg zaključka. Što se tiče morbiditeta, najveći rizik ima...
-
-
Marfanov sindrom - autosomalno dominantna nasljedna bolest
-
Ana Popović Marfanov sindrom je rijetka autosomalno dominantna nasljedna bolest vezivnog tkiva koja najčešće pogađa kardiovaskularni, očni i skeletni sustav. Najveći broj slučajeva uzrokovan je mutacijama u genu FBN1 koji kodira glikoprotein fibrilin 1 (FBN1) koji sudjeluje u formiranju mikrofibrila. Osim gena FBN1, dokazano je da postoje i drugi geni koji pridonose razvoju Marfanovog sindroma kao što su FBN2, TGFBR1, TGFBR2 te LTBP. Mutacije se mogu pojaviti u bilo kojem dijelu ljudskog genoma,...
Pages
