Bakterije iz roda Pseudomonas su gram-negativni, aerobni, nefermentativni, pokretni, i oksidaza-pozitivni bacili duljine 1,5-5 μm i širine 0,5-1 μm. Mogu se pojavljivati pojedinačno, u parovima ili su složeni jedan pored drugoga. Pseudomonas, Acinetobacter i druge srodne nefermentativne bakterije čine složenu skupinu oportunističkih patogena ljudi, životinja i biljaka ubikvitarno prisutnih u svim medijima poput tla, vode, vegetacije i materijalu nastalom organskim raspadom. Unutar roda Pseudomonas, klinički najznačajnija vrsta jest P. aeruginosa koja posjeduje brojne čimbenike virulencije i toksičnosti. Mogućnost dugotrajnog preživljavanja u oskudnim uvjetima života te otpornost (prirodna i stečena) na brojne antibiotike i antiseptike, čine P. aeruginosa jednim od najučestalijih i najvažnijih oportunističkih patogena današnjice. Uzimajući u obzir rasprostranjenost vrsta iz roda Pseudomonas u okolišu, putevi prijenosa i izvori infekcije pseudomonasa u čovjeka mogu biti vrlo različiti. Između ostalog, voda te svježe namirnice biljnog i životinjskog porijekla mogu biti potencijalni rezervoari P. aeruginosa ali i drugih vrsta poput P. fragi, P. putida i P. fluorescens, također oportunističkih patogeni ljudi, što može predstavljati potencijalnu opasnost za ljude s oslabljenim imunološkim sustavom i ukazuje na javnozdravstveni problem. Utvrđeno je da negazirana voda i mineralna voda u bocama mogu biti rezervoari P. aeruginosa i drugih vrsta poput P. oryzihabitans, P. fluorescens i P. medocina. Svježe povrće također može biti kontaminirano s P. aeruginosa, najčešće salata i mrkva (i do 100%), potom rajčice, krastavci i kupus, vjerojatno prilikom zalijevanja ili kasnije obrade. Također i sirovo meso, uključujući puretinu, piletinu, svinjetinu i govedinu, može biti kontaminirano sa P. aeruginosa i drugim vrstama iz roda, a do kontaminacije najčešće dolazi uslijed loših sanitarnih uvjeta u klaonicama i tijekom procesa prerade mesa i skladištenja u trgovinama.