Raznim istraživanjima pokazalo se da se klima na Zemlji u određenim povijesnim razdobljima drastično mijenjala. Dolazilo je do naglih izmjena toplih i hladnih razdoblja čije uzroke danas ne možemo sa sigurnošću utvrditi. Znanstvena disciplina koja se bavi klimatskim promjenama tijekom Zemljine prošlosti naziva se paleoklimatologija, a svoje izvore pronalazi u raznim dokazima klimatskih promjena. Za predviđanje klimatskih promjena u budućnosti koriste se modeli temeljeni na zakonima fizike i prikazani matematičkim jednadžbama. Najuvjerljiviji rezultati se postižu ako se uzmu u obzir sve komponente klimatskog sustava i njihova međudjelovanja. Utjecaj čovjeka na promjenu klime je značajan i raste od industrijske revolucije nakon koje dolazi do prevelike upotrebe fosilnih goriva. Rezultat korištenja takvih oblika energije su staklenički plinovi oslobođeni u atmosferu koji uzrokuju zagrijavanje Zemlje. Za predviđanje budućih klimatskih promjena postoji nekoliko scenarija emisije stakleničkih plinova baziranim na pretpostavkama o budućem demografskom, tehnološkom i gospodarskom razvoju. Prilikom modeliranja buduće klime, u obzir se uzimaju i ovi scenariji.Do kraja 21. stoljeća predviđa se porast globalne prizemne temperature zraka za gotovo 4°C, kako na globalnoj razini tako i u Europi i Hrvatskoj.