Činjenica je da svi jedemo previše šećera i da time ugrožavamo zdravlje. Kako bi smanjili kalorijski unos, šećere zamjenjujemo umjetnim sladilima koja služe kao vrlo solidna niskokalorijska zamjena. Umjetna sladila se proizvode u svrhu prevencije epidemije pretilosti, kao pomoć u borbi protiv dijabetesa i zubnog karijesa, a i mnogo su isplativija od šećera. Većina tih zaslađivača su nus produkti kemijskih pokusa koji su bili povezani s nečim sasvim drugim, tako da sama činjenica kako su to industrijske tvorevine izaziva sumnju nekih ljudi. Osobe koje sumnjaju u štetnost umjetnih sladila, uvijek imaju alternativu – prirodna sladila. Sladila mogu biti hranjiva i nehranjiva, te prirodna i umjetna. Nema smisla potpuno izbaciti ugljikohidrate iz prehrane, već treba smanjiti njihov bespotrebni unos, jer ugljikohidrati su vrlo važne biološke makromolekule. Zbog sinergističkog efekta često smjese slatkih spojeva pokazuju viši intenzitet slatkog okusa od pojedine komponente. Zato se često kombiniraju dva sladila u jedan proizvod (npr. saharin i ciklamat, saharin i sorbitol) kako bi se pojačao slatki okus. Unatoč mnogobrojnim umjetnim sladilima, saharoza i dalje dominira kao najčešće korišteni zaslađivač. Umjetna sladila se upotrebljavaju u većini prerađenih proizvoda kao zamjena za šećer, i na deklaracijama tih proizvoda se sigurno može pronaći barem jedno umjetno sladilo od navedenih: glukoznofruktozni sirup, sorbitol, ksilitol, saharin, natrijev ciklamat, aspartam, neotam, sukraloza, Kacesulfam i alitam. Važno je napomenuti kako većina tih sladila ima i trgovačke nazive, pa ih proizvođači često upakiraju pod nekim drugim imenom kao što su Nutrasweet ili Equal za aspartam, Splenda za sukralozu, Sunette ili Sweet One za K-acesulfam, Sladicin i Natreen za kombinaciju ciklamata i saharina itd. Svaki od tih umjetnih sladila ima karakterističnu kemijsku strukturu, a većina ih je otkrivena sasvim slučajno. Proizvode smatramo sigurnima na temelju ADI mjere. Iako se rizik od konzumacije umjetnih sladila u dopuštenim količinama smatra zanemarivim, uvijek je dobrodošao savjet: umjerenost je ključ. HPLC analizom dijetetskog bezalkoholnog pića utvrđeno je postojanje aditivnih tvari, od kojih se saharin i aspartam ističu kao umjetna sladila. Uspoređujući rezultate HPLC analize sličnog proizvoda, očekivani redoslijed ispiranja s kolone je saharin (prvi), kofein, benzojeva kiselina i aspartam.