Tijekom 19. i 20. stoljeća mediteranska prehrana je bila temelj prehrambenih navika ljudi sa ovih prostora, iako se tada još nije znalo kako ona pozitivno utječe na naš organizam. Ancel Keys je 1950.-ih godina provodio istraţivanje „Studija sedam zemalja“ kojim je prvi put dokazano pozitivno djelovanje mediteranske prehrane. Uočeno je kako ljudi sa mediterana imaju manji rizik od koronarnih srčanih oboljenja, ateroskleroze, te kako su dugovječniji. Mediteranskom prehranom se vrlo lako dolazi do pozitivnih učinaka na naš organizam. Centralna komponenta mediteranske prehrane je maslinovo ulje. Ono sadrţi niz dragocjenih sastojaka koji povoljno djeluju na naš organizam. Sve sastavnice mediteranske prehrane djeluju najbolje zajedno i tako daju našem organizmu vitalnost i jačinu. Spojevi ovih namirnica djeluju antikancerogeno, protuupalno i antioksidativno. Prevelik unos crvenog mesa povezan je s povećanim rizikom od kolorektalnog karcinoma, dijabetesa, hipertenzije, debljine, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma prostate, a mediteranska prehrana predviĎa rjeĎi unos crvenog mesa, ne više od dva puta tjedno. Tjelovjeţba i svakodnevno kretanje sastavni su dio mediteranske prehrane i zajedno čine savršenu kombinaciju zdravlja, energije i ljepote. Danas se mediteranska prehrana ne smatra samo zdravim načinom prehrane, već i zdravim odnosom prema okolišu.